Ne plašim se smrti, već umiranja

Autor hyperblogger | 20 Mar, 2011

    andjela risantijevic

    Čini mi se da je od prvog momenta kada sam se susrela sa ovom mišlju ista postala jedna od mojih omiljenih, valjda zato što na najslikovitiji i najtačniji način odražava moj stav prema životu i smrti. 

    Neko će reći: mlada si, šta znaš ti o smrti, glupo je da u tim godinama i pomišljaš o njoj... iskreno, ona i ja smo se susrele solidan broj puta, ako ništa, bar dovoljan da svojoj majci skratim život za bar deset godina.

    Ne volim odlazak kod lekara. Opet, neko će reći: ko pa voli? Ja bih mogla da nabrojim dobar broj osoba koje u odlasku kod lekara vide jedini način da im neko posveti pažnju, i sve one žive u porodicama koje za njih ne mare... tužno je to, no ipak je deo naše realnosti, baš kao i mnogo toga što nije lepo, ni ti korisno.

    Napokon, u pauzi između kuća-posao kombinacije udenuh i odlazak kod lekara, ono, kao standardna kontrola. Nabeđivale se drugarica i ja da odemo, pa se najzad pokupismo  ( priznajem, zvuči pomalo bolesno zvati nekoga da skoknete do lekara, no šta da se radi ).

    Razume se da smo se smejale kao blesave - ona misao valjda koju svaki pacijent upakuje u mozak kada pođe kod lekara: nije mi ništa, nego ajd da proverim, nas je podigla... 

    Da je ovo bio odlazak u kafić narudžbina bi verovatno glasila: dva papa testa, molim i dozu stresa.

    Nisam očekivala da će mi reći to što je rekao, onako, hladno: imate sumnjivu ranicu... blah, ok, sad će neko reći: danas gotovo svaka treća devojka i žena imaju, nije to ništa strašno... al neka to neko kaže svim onim ženama u mojoj porodici koje su umrle od raka. ( nisam hipohondar, časna reč ).

    Nisam ni očekivala ono što će njoj reći: III grupa, idete na biopsiju.

    Priznajem, užasno sam se smorila... čekajući u hodniku, gledajući žene koje izlaze nasmejane, sa rukom na trbuhu, koja je tajni znak koji svaka žena razume: u meni raste život... gledajući i žene koje izlaze sa bradom koja drhti, i suzom u oku, još jedan tajni znak koji svaka žena razume: u mojoj utropi nema ničega, prazna je, a ja se nadala....

    Ušla sam u ordinaciju sa strahom od raka, priznajem, prvi put u životu zaista prestrašena.... izašla sa cistom :S i gomilom recepata i uputa za dalju kontrolu... Ha!

    Lekovi, lekovi, lekovi.... ne zna se koji je skuplji za doplatu - da li su uopšte ovi lekari normalni? Da li je iko u ovoj državi normalan?

    Da ne pominjem koliko mi ide na živac osećaj mučnine koji izazivaju... prosto da poželiš da si muško.... sumoran dan, baš kao i moje misli.  Ne zamerite, biće vremena i za sunce.

     

     


Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

23 Komentari & 0 Trekbekovi od "Ne plašim se smrti, već umiranja"

    ja uvek poželim da sam muško!razumem te.to je strašan osećaj...ali biće sve u redu.Videćeš...videćeš i rećićeš mi..ljubim te jako

    Autor tanjana 20 Mar 2011, 17:54

    Znas da ces resiti to. Ma, zajedno cemo! Veruj mi! Uz tebe sam! Mozes ti to...

    Autor katy 20 Mar 2011, 17:58

    Hajde, mala, napiši mi na mejl šta je stvarno bilo. Možda imam neke ideje...

    Autor sanjarenja56 20 Mar 2011, 18:07

    tanjana, ma ja se nekako uvek gnusam ideje da bih volela da budem musko, valjda zato sto sam se uvek prsila time sto sam zena. a da ce biti u redu, morace, nema sta. morace, ja tesko prihvatam poraze.

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 18:11

    katy, ja sam se iznenadila i nacudila samoj sebi u proteklih sedam dana. kazu da su mladi pametniji, a ti si vala od mene mladja dovoljno. moracu da ti verujem kad kazes da ja to mogu.

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 18:12

    sanjarenja56, o kakvog blama :S zasto ja nemam tvoj mail?

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 18:14

    Mora biti dobro...
    Moogu samo ovako da ti pruzim jedan virtuelni zagrljaj ali od srca.
    Ljubim te draga.

    Autor unajedina 20 Mar 2011, 18:22

    Potpuno razumem. Biće sve u redu, ne brini.
    I ja se ne bojim smrti, ali se jako, jako plašim umiranja. A kada se toga plašiš, umireš hiljadu puta.
    Ljubim te, draga moja.

    Autor roksana 20 Mar 2011, 18:41

    Ja se lekara ne bojim
    sve dok čvrsto na nogama stojim
    a pošto sam planinski cvet
    ja sam zdravljem obuzet
    samo me ponekad zaboli glava
    kad probudim jednog lava

    Autor mian 20 Mar 2011, 19:17

    unajedina, hvala ti na zagrljaju. prija. neizrecivo.

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 19:49

    roksana, tacno tako. strah od smrti nije oda zivotu, vec smetnja za vodjenje istog. veliki zagrljaj.

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 19:50

    mian :) pa dobro, neko mora da bude zdrav i za sve nas ostale :) hvala sto navrati. :)

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 19:52

    Draga moja,
    pre svega, nedostajala si mi!
    A što se ovoga tiče, budi srećna što je cista u pitanju, ja sam preživela ono gore... e od tih "lekova" je prava muka!
    I da, tačno je to, ljudi se u stvari ne plaše smrti, barem oni normalni, već umiranja...
    Ljubim te i :)

    Autor bealiever 20 Mar 2011, 20:15

    bealiever, ko je sreo zenu hrabru i jaku kao ti, imao je srece... ko kaze da je sreo jacu: laze. :) ja sam svedok. Ljubim te.

    Autor hyperblogger 20 Mar 2011, 20:35

    Bice ok, samo redovne posete lekaru...i to je vec pola zdravlja ! Pozz :)

    Autor nesanica 20 Mar 2011, 21:07

    Mrzim te lekare! :( A kontrolu odlažem, kao idiot neki...
    Drž' se! I uzimaj te lekove redovno.

    Autor biljana 21 Mar 2011, 12:07

    Zena! to uzviseno stvorenje ove planete:))) koje se oseti kao rascereceni vo kad se uputi... taamo!

    Ja ne volem. Ne idem. Ni tu, ni bilo gde. Samolecim se ako se ukaze potreba i to je to!
    Ne znam kako bih kad bi se zaista morala:( Zato te potpuno razumem u pogledu ovoga iskustva. Vazno je da nije toliko strasno i nadam se da ce se sad resiti skroz i da neces nikad vise kroz to prolaziti!

    Ljubim

    Autor persefona 21 Mar 2011, 17:52

    budi hrabra i vodim te na sladoled :*

    Autor tale 24 Mar 2011, 12:34

    nesanice, tacno tako :*

    Autor hyperblogger 24 Mar 2011, 23:38

    biljana, razumem i nije mi tesko. :*

    Autor hyperblogger 24 Mar 2011, 23:38

    Persefona, sta da pricam, kad vec znas. :*

    Autor hyperblogger 24 Mar 2011, 23:44

    tale, sumsko voce, cokolada :D i puuuno keksa :D

    Autor hyperblogger 24 Mar 2011, 23:47

    Your blog post is very interesting. Your level of thinking is good and the clarity of writing is excellent. I enjoyed so much to read this post

    Autor Juice Wrld Hoodie 26 Maj 2022, 10:15