SVETA KRV, SVETI GRAL

Autor hyperblogger | 19 Jun, 2008

Legenda o svetom Gralu
 Mnogi znanstvenici dvadesetog stoljeća slažu se da romanse o Gralu počivaju prije svega na poganskim temeljima, na obredu vezanom uz smjenu godišnjih doba, smrću jedne i ponovnim rađanjem druge godine. Moguće je da je na samom početku u taj obred bio uključen i kult rasta, blisko vezan, a vjerojatno neposredno nastao iz kultova
Tamuza, Atisa, Adonisa i Ozirisa, koje su veličali na Srednjem istoku.
U mitologijama Irske i Walesa često se spominju smrt, ponovno rađanje i obnavljanje povezani uz mijene na zemlji, jalovost i plodnost.
To je i središnja tema staroengleske poeme neznanog pjesnika iz četrnaestog stoljeća, pod nazivom Sir Gawain i Zeleni vitez. U skupu legendi Walesa, koje su nastale otprilike kada i romanse o Gralu, pod nazivom Mabinogion, na temeljima nešto starijih zapisa, pojavljuje se tajanstveni "kotao ponovnog rađanja", iz kojega mrtvi ratnici, nakon što su navečer ubačeni, ujutro ponovo uskrsnu.
 
*** 

U vrijeme Thomasa Maloryja tajanstveni je predmet znan kaoGral već stekao prepoznatljiv identitet. Govorilo se da je to bio kalež s Tajne večere u koji je Josip iz Arimateje poslije prikupio Isusovu krv. Navodno je upravo Josip iz Arimateje Gral donio u Englesku, točnije u Glastonbury. Neki drugi izvori kažu da ga je u Francusku donijela Magdalena. Legende iz četvrtog stoljeća opisivale su Magdalenin bijeg iz Svete Zemlje negdje u okolicu Marseillesa, gdje se, možemo usput pripomenuti, još uvijek štuju njezini navodni ostaci.
Srednjovjekovne legende kažu da je ona ponijela Gral sa sobom u Marseilles. U petnaestom stoljeću ta je predaja stekla veliku važnost za osobe poput Renea d'Anjoua, koji je prikupljao "gralske pehare".
Ipak, ranije legende kazuju da je Magdalena u Francusku donijela Gral, a ne neki pehar, što drugim riječima znači da je Gral povezan s peharom tek poslije. Malory je tu jednostavnu vezu ovjekovječio i ona je kao takva zauvijek prihvaćena, iako se Malory vrlo slobodno služio svojim izvorima. Ti izvori kazivali su da je Gral ipak nešto više od jednog kaleža, a ta mistična strana Grala daleko je važnija od one viteške, koju slavi Malory.
Mnogi znanstvenici misle da je prva prava romansa o Gralu nastala krajem dvanaestog stoljeća, oko 1188. godine., presudne godine kada se zbio pad Jeruzalema i navodni raskid templarskog reda i Sionskog priorata. Ta romansa nosi naziv Le Roman de Perceval ou Le Conte du Graal (Roman o Parsifalu ili Priča o Gralu). Napisao ju je Chretien de Troyes, koji je u nekom neznanom svojstvu boravio na dvoru grofa Champagne.
Malo toga je poznato o životu Chretiena, no s dvorom Champagne bio je povezan i prije nego što je napisao romansu o Gralu, što se vidi iz više djela koja je posvetio Mariji, grofici Champagne. Nizom dvorskih romansi, među kojima je i jedna koja govori o Lancelotu i u kojoj se Gral ne spominje, Chretien je osamdesetih godina dvanaestog stoljeća postao vrlo priznat autor. Moglo se očekivati da će na sličan način nastaviti i poslije, no prije kraja života posvetio se novoj, do tada neistraženoj temi. Tako se sveti Gral, kakvim ga danas poznajemo,
službeno po prvi put pojavio u kulturi i svijesti Zapada.

***
Sveti Gral, kao što se iz datog može videti već vekovima opčinjava um velikog broja ljudi, kako učenih, tako i "običnih" smrtnika.
Neke od teorija koje Isusa prikazuju u čovečanskijem obliku od onog prikazanog u Bibliji izazivaju ozbiljna talasanja.
Jednim od glavnih uzroka pojave takvih teorija smatra se Isusovo fizičko uskrsnuće koje je prikazano u Novom Zavetu, iako je po hrišćanstvu čin uskrsnuća prevashodno duhovne prirode.
Bilo kako bilo Knjiga Sveta krv, Sveti gral izazvala je značajna previranja kada se pojavila zbog drskog prikaza svih do sada formulisanih teorija.
Kasnija pojava Den Braunovog Da Vinčijevog koda izazvala je još veća previranja, ali valja imati na umu da je Sveta krv, Sveti gral knjiga po kojoj je Da Vinčijev kod napisan, a ne obrnuto.
 
Ukoliko želite da ušetate u svet misterija koji su autori, zahvaljujući detaljnom istraživanju pripremili za vas, dovoljno je da kliknete na sliku i ... uživate u čitanju.
 

NACIONALNI PARK SRBIJA

Autor hyperblogger | 15 Jun, 2008

SRPSKI BIZNISMEN ( CAMIONUS AVIONUS ) 

Srpski Biznismen spada među najprilagodljivije vrste u Nacionalnom parku SRBIJA. I on i
Pokvareni Političar (Smradus bescrupulozus) vuku poreklo od istog pretka.
To je Snalažljvi Srbin (Srbianus flexibilia), vrsta koja je nastala i opstala na ovom podneblju.
Ako neko želi da Srpskog Biznismena izvuče iz jazbine, dovoljno je
da upotrebi stari srpsko-biznismenski mamac: da mu podmetne žrtvu
koja ima specifičan miris. To je miris lakog posla, sa minimalnim ulaganjima
i enormnom zaradom za najkraće moguće vreme.
Srpski Biznismen je svaštojed. U njegovoj jazbini se uvek mogu naći: maline, kafa, ulošci, zejtin, žvake, sapuni, ekseri, mleko u prahu, rezana građa, čokolade, toalet papir, lekovi, deterdžent, šećer i dizel gorivo.
Poneki primerak Srpskog Biznismena može da bude i veoma opasan ukoliko primeti da neko drugi upada na njegovu Ekonomsku teritoriju (Quotum contigentum). Tada
počinje bespoštedna borba za enormnu zaradu, koja se ponekad završava i onim najgorim što Srpskog Biznismena može da snađe - carinjenjem.
Srpski Biznismen se lako prepoznaje po karakterističnom zvuku Mobilnog telefona (Zvrndus nonstopus).
Naime, stoje melodija kojom Mobilni zvoni nežnija, umilnija, to je Srpski Biznismen spremniji
na sve. Najoprezniji treba biti kada se začuje Betovenova "Fiir Elise".
Zanimljiv je i način komunikacije Srpskog Biznismena sa onim ko mu treba. Sledi
telefonski razgovor između Srpskog Biznismena i pripadnika degenerisane vrste
Alavi Društveni Direktor (Pustahius economiae) -». Oni već dugo di$kretno $arađuju,
na obo$trano zadovolj$tvo.

PRIVATNIK: Halo?
DRUŠTVENJAK: Ja sam...
PRIVATNIK: Ooooo, moje poštovanje, jeste dobro, šta ima novo?
DRUŠTVENJAK: Ma, nije dobro... Nešto mi se pokvario auto...
PRIVATNIK: Nikakav problem. Poslaću dečka da ga odveze i popravi.
DRUŠTVENJAK: Dobro, nego... moja žena bi malo u Rim... porodično...
PRIVATNIK: Samo recite datum i koliko bi da ostane... sa porodicom.
DRUŠTVENJAK: Ma, desetak dana... nego nema keŠa. A, kaže - skupoća!...
PRIVATNIK: Doneće dečko. Nego..., 'oče li moći ono što smo pričali?...
DRUŠTVENJAK: Slušaj, za tebe sve ima da može... Javi se kad se vratim.

Postoji i ženka Srpskog Biznismena, koja ne samo da liči na mužjaka već pokazuje i tendenciju
da se pretvori u njega. To je zanimljivo zbog toga što kod Srpskog Biznismena do oparenja dolazi isključivo među mužjacima. Kada oni jedan drugog u sezoni oparenja namirišu, odmah dolazi do Ijubavno- finansijske igre: sve počinje nežnom razmenom vizitkarti, zatim dolaze strasni pozivi Mobilnim u svako doba dana i noći, kao i slanje perverznih profaktura. Zatim slede sastanci udvoje uz šaputanje procenata na uvo i pominjanje bezobraznih, ali uzbudljivih reci (šticung, ulični kurs), kao i uvođenje nekih elemenata sado-mazohizma (Hoću i ja da budem dobar... Nemoj mnogo da me odereš... Slobodno ga zavrni, boli me dupe...). Po uspešno završenom poslu, sve se kruniše intimnim obrokom, koji obojicu mužjaka ostavlja potpuno opijenim neko vreme (obično do jutra).

Mobilni telefon (Zvndus nonstopus)

To je izraslina koja spaja ruku i uvo Srpskog Biznismena. Imaju je još neke vrste. Ima neobičnu osobinu da zvrnda non-stop (otud ime). Budući da Mobilni Srpskom Biznismenu predstavlja seksual-no-finansijski simbol, on ga uvek drži u ruci, sem ako ga ne zadene za kaiš. Kad ima dodatnu potrebu da mu se čuje i da mu ga vide, on ga izvadi i stavi ga na sto. Mnogo je nesrećan ako je nečiji manji od njegovog (što, priznaćete, ne zvuči logično s obzirom daje reč o mužjaku). Ako mu
Mobilni slučajno crkne, Srpski Biznismen deluje potpuno izgubljeno, sve dok mu ne
izrasle novi, skuplji - i manji.
Cesto se mogu videti dva primerka Srpskog Biznismena kako sede u kafiću/kafani i svako razgovara svojim Mobilnim. To ne samo da nije nepristojno u njihovom svetu već je i poželjno, jer ostavlja utisak srpsko-biznismenske gužve i srpsko-biznismenske zaposlenosti, stoje opet deo igre zavođenja pred oparenje.
Ponekad oni Mobilnim razgovaraju i međusobno, dok su za istim stolom, jer ih to
dodatno sti-muliše.

 ZA ULAZAK U NACIONALNI PARK SRBIJA KLIKNITE NA SLIČICU! PRIJATNO!